Otac koji se nije dugo pričestio

Često sam pitao starješinu što da radim, da moj otac već dugo nije primio svetu Pričest. A onda se jednog dana moj otac ujutro ustane i kaže:


“Moram se pričestiti. Neko se molio za mene” i ispriča mi svoj san; “Kao da sam ležao u grobu i na meni je zemlja. Došao je svećenik i počeo kopati i rekao: `Ustani, Ivane.` Ustao sam i hodao. Susrećem ljude koje poznajem na ulici i oni mi kažu: `Oh, Ivane, bio si mrtav dvadeset godina i ležao si u grobu i sada ustao.`
“Tada sam se probudio i počeo prisjećati koliko se godina nisam pričestio i ispalo je dvadeset godina.”

– sv. Lovre iz Černigova (Rusija)

“Zaista, zaista, kažem vam: ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko. Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu. Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni. Ovo je kruh koji je s neba sišao, ne kao onaj koji jedoše očevi i pomriješe. Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke.”

To reče Isus naučavajući u sinagogi u Kafarnaumu.

(Iv 6,52-59)”

Uredio: Petar Salečić